h1n1-vakcina Do dana 19.11.2009. WHO je prikupio informacije o vakcinisanju iz 16 od ukupno 40 zemalja u svijetu koje su počele sa kampanjom vakcinacije protiv pandemijskog virusa gripe A H1N1. Prema pretpostavkama Svjetske zdravstvene organizacije, oko 80 miliona doza pandemijske vakcine je do sada distribuirano, a preko 65 miliona ljudi je do sada već vakcinisano.

Nacionalne kampanje za imunizaciju počele su u Australiji, i Kini krajem mjeseca septembra. Trenutne kampanje za imunizaciju, čiji je cilj zaštita populacije od pandemijskog virusa, su među najvećim do sad zabilježenim kampanjama, i broj ovakvih kampanja se svakodnevno povećava.

Na osnovu ovako velikog broja, do sad nisu zabilježene ozbiljnije popratne pojave nakon uzimanja vakcine, čak i u ovako velikom uzorku, ali to ne isključuje mogućnost pojave ozbiljnijih nus-pojava, pa je stoga, potrebno i dalje provoditi monitoring vakcinacije i provjeravati sigurnost. Rezultati prikupljeni do ovog datuma su ohrabrujući.

Kao što je ranije navedeno, popratne pojave obično uključuju cervenilo, oticanje i bol na mjestu uboda. Ovakve nus-pojave obično same iščeznu u kratkom vremenu nakon vakcinacije. Groznica, glavobolja, umor i bolovi u mišićima, obično se mogu javiti u kratkom vremenu nakon primanja vakcine. Učestalost ovakvih pojava je znatno manja, i njihovi simptomi takođe spontano nestanu u periodu od 48 sati.

Postoje podaci i o nekim mogućim alergijskim pojavama nakon uzimanja H1N1 vakcine. Učestalost ovakvih alergijskih reakcija je u granicama očekivanog.

 

Guillain-Barre sindrom

Do danas, manje od 10 slučajeva sindroma Guillain-Barre je prijavljeno kod ljudi koji su primili pandemijsku vakcinu. Broj ovih slučajeva je u granicama koje odgovaraju učestalosti pojave ove bolesti, kao što je prijavljeno i u proteklim studijama. S druge strane, svaki od ovih slučajeva je detaljno ispitan, kako bi se utvrdilo da li se radi o slučajnoj pojavi, ili postoji neka uzročno-posljedična veza sa pandemijskom vakcinom.

WHO do sada nije primio izvještaje o fatalnim ishodima među sumnjivim ili potvrđenim slučajevima Guillain-Barre sindroma, za vrijeme od početka kampanje vakcinacije do sada. Svi ljudi sa ovom bolešču su se oporavili. WHO preporučuje kontinualni aktivni monitoring nad Guillain-Barre sindromom.

 

Istrage napravljene nad smrtnim slučajevima

Mali broj smrtnih slučajeva je zabilježen kod ljudi koji su primili vakcinu. Svi smrtni slučajevi koji su prijavljeni Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji su brzo istraženi. Iako su neki od slučajeva još uvijek pod istragom, rezultati kompletiranih istraga ne ukazuju na direktnu vezu smrti sa pandemijskom vakcinom.

U Kini, za primjer, gdje je distribuirano više od 11 miliona doza pandemijske vakcine, zdravstvene vlasti su obavijestile WHO da postoji 15 slučajeva ozbiljnijih popratnih pojava i dva smrtna slučaja poslije vakcinisanja. Detaljna istraga ovih smrtnih slučajeva, uključujući i rezultate autopsije, utvrdili su da je prethodno loše zdravstveno stanje ovih pacijenata bilo uzrok smrti, a ne vakcina koju su dobili.

 

Sigurnosni aspekti različitih vakcina

U kampanjama se koriste vakcine sa neaktivnim virusima i bez katalizatora, vakcine sa katalizatorima i neaktivnim virusima, vakcine sa živim virusima. Do danas nisu zabilježene razlike među ovim vakcinama na polju sigurnosti kod ozbiljnijih popratnih nus pojava.

Iako je nastavljen intezivni monitoring vakcine u cilju održavanja sigurnosti korištenja vakcine, svi podaci prikupljeni do sada odgovaraju profilu vakcine protiv sezonske gripe koja ima odličan sigurnosni profil i koja je korištena više od 60 godina.

 

(WHO)



Slični postovi: