Svinjska gripa 2009 - pandemija H1N1
Postao admin ukljucen 13 Jul 2009 na 05:19 pm | Tagovan kao: Nova svinjska gripa
|
|
Svinjska gripa 2009.U veoma kratkom vremenu u samo par mjeseci, svinjska gripa je zaokupirala cijeli svijet. |
Pandemija svinjske gripe - 2009
Pandemija je naziv za globalni proboj novog tipa virusa influence A, podtipa H1N1, koji je identificiran u aprilu 2009.godine. Ova influenca je poznata i pod nazivom 'svinjska gripa', a virus se prenosi sa čovjeka na čovjeka.
Smatra se da je ovaj virus nastao mutiranjem, ili tačnije kombiniranjem četiri poznata tipa virusa influence A, podtipa H1N1, i to jednog koji je endemičan kod ljudi, jednog kod ptica i dva tipa karakteristična za svinje.
Stručnjaci sada pretpostavljaju da se virus najvjerovatnije pojavio kod svinja u Aziji i da se prenio u Sjevernu Ameriku preko zaraženih ljudi. Postoje još neki dokazi koji ukazuju na to da se virus pojavio prvo kod svinja, moguće čak i na više kontinenata, i da se tako širio prije nego što se prenio na čovjeka. Ono što je bitno jeste da se sada sve infekcije dešavaju s čovjeka na čovjeka; kuhani proizvodi od svinjskog mesa su potpuno bezbjedni za konzumaciju i virus se ne može prenijeti putem hrane.
Epicentar svinjske gripe
Širenje gripe je počelo u Meksiku i sumnja se da je Meksiko već bio na rubu epidemije prije nego što je primijećen i priznat proboj ovog virusa. Ubrzo nakon toga, njihove vlasti su izdale naredbu za zatvaranje većine privatnih i javnih ureda i ustanova kako bi pomogle u sprječavanju daljeg širenja virusa.
Početkom juna, kada su već zabilježeni slučajevi zaraze virusom H1N1 u većini zemalja, Svjetska Zdravstvena Organizacija (WHO) je objavila da je nastupila pandemija, takođe naglašavajući da je sam virus trenutno umjereno opasan.
WHO predviđa još mračniju sliku, s obzirom na to da se virus prenosi u manje razvijene zemlje sa slabijim zdravstvenim sistemom. Do početka jula gripa se nastavila širiti na globalnom nivou, a posebno u zemljama južne hemisfere u kojima je već počela sezonska zimska gripa.
Način prenošenja virusa
Virus se najčečće prenosi kihanjem, kašljanjem ili dodirivanjem kontaminiranih površina a zatim nosa ili usta. Simptomi su isti kao kod obične sezonske gripe i mogu uključivati groznicu, kijavicu, grlobolju, kašalj, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima. CDC takođe naglašava da je većina hospitaliziranih pacijenata imala neke preduvjete za razvoj gripe (astma, dijabetes, prekomjerna težina, srčana oboljenja, oslabljen imunološki sistem).
U pokušaju da spriječe ili uspore širenje bolesti, brojne zemlje (posebno u Aziji) su uvele striktni karanten za sve putnike koji imaju bilo koji simptom gripe, kao i za putnike koji su sjedili blizu zaraženih osoba. Neke zemlje su čak zatražile da se putnici pregledaju prije putovanja.
WHO predviđa da će imati vakcinu spremnu do septembra 2009., a u U.S. do sredine oktobra, ali čak i tada očekuju da će tih vakcina biti nedovoljno. Dvije ili tri doze vakcine bit će neophodne za maksimalni imunitet na viruse svinjske i sezonske gripe. Takođe postoji zabrinutost da bi virus mogao mutirati u drugoj polovini godine i postati više zarazan i otporan na bilo koju novu vakcinu.
Ova zabrinutost je dijelom rezultat sjećanja na ono što se desilo 1918. godine tokom pandemije gripe koja je usmrtila između 40 i 100 miliona ljudi, a prethodio joj je blaži val zaraze u proljeće.
Izvještaji i tačnost podataka
Informacije o nadzoru gripe daju odgovore na pitanja gdje, kada i koji virusi gripe kruže. Ove informacije se mogu koristiti da bi se utvrdilo da li aktivnost gripe raste ili opada, ali nisu konkretan i tačan pokazatelj ukupnog broja oboljelih. Na primjer, krajem juna 2009.godine govorilo se o ukupnoj cifri od 28000 klinički potvrđenih slučajeva zaraze u SAD, uključujući 3065 hospitalizacija i 127 smrtnih slučajeva, ali matematičko modeliranje pokazalo je da približno 1 milion amerikanaca trenutačno ima virus H1N1, prema Lyn Finelli iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Procjena broja umrlih od gripe takođe je kompliciran proces. U toku 2005.godine gripa se, kao uzrok smrti, pojavila na samo 1812 smrtovnica (SAD), dok se prosječan broj podleglih usljed gripe procjenjuje na 36000 godišnje.
CDC ovo objašnjava time da se influenca kao uzrok smrti rijetko navodi kod ljudi koji umru usljed komplikacija vezanih za gripu, i da bismo uveliko podcijenili stvarni utjecaj gripe kada bismo brojali samo te smrtovnice.
Samo izbijanje epidemije u prvoj sedmici je izazvalo intenzivnu pažnju medija. Epidemiolozi su upozoravali da broj prijavljenih slučajeva oboljelih od svinjske gripe u prvim danima može biti izuzetno netačan iz više razloga, između ostalog zbog medijske pristranosti, netačnog izvještavanja od strane vlada pojedinih zemalja, zatim promatranja različitih populacijskih grupa i slično. Osim toga, u zemljama sa slabije razvijenim sistemom zdravstva i starijim laboratorijskim objektima može duže potrajati dok se laboratorijski identificiraju i potvrde slučajevi zaraze.
Krajem aprila stručnjaci su predvidjeli da će do kraja maja biti 2000 do 2500 oboljelih u SAD. Međutim, do 15.maja 2009. centri za kontrolu i prevenciju bolesti su procijenili da se broj oboljelih približava cifri od 100000, iako je bilo samo 7415 laboratorijski potvrđenih slučajeva u tom trenutku.
CDC su krajem maja izjavili da je broj potvrđenih slučajeva postao potpuno irelevantan i umjesto toga su prešli na svoj tradicionalni sistem nadzora praćenjem simptoma sličnih gripi, traženjem uzoraka, klastera i promjena u aktivnosti gripe širom zemlje. Prema CDC, metode nadzora, zajedno sa brzom izolacijom i liječenjem, imaju smisla jedino tokom najranije faze izbijanja epidemije i postaju potpuno nevažne kada se virus masovno raširi kao što se to desilo u SAD.
U nekim slučajevima vlade pojedinih zemalja su se međusobno optuživale za davanje lažnih informacija, tj.za umanjenje stvarnog broja oboljelih. Na primjer, Moskva je optužila Karibe da lažiraju podatke kako bi podstakli turizam i savjetovala je svoje građane da ne putuju tamo.
Početkom maja, Fidel Castro je optužio vladu Meksika da je skrivala opseg epidemije dok nije prošla posjeta predsjednika Obame njihovoj zemlji u aprilu, a studija objavljena u časopisu 'Science' 11.maja procijenila je da je samo u Meksiku bilo oko 23000 oboljelih od svinjske gripe do 23.aprila, kada su zvanično objavili epidemiju.
U SAD je takođe tačnost podataka postala veliki problem. Neki školski distrikti su odlučili da zadrže imena oboljele djece i škola koje pohađaju u tajnosti, jer bi njihovo eventualno objavljivanje vjerovatno pokrenulo niz zahtjeva od strane roditelja za testiranje njihove djece unatoč tome što njihovo zdravlje nije ugroženo, a škole nisu u mogućnosti da svu djecu testiraju.
Dr.Hector Gonzalez, direktor Laredo odjela za zdravstvo, rekao je da prema smjernicama CDC, liječnici trebaju slati uzorke na analizu samo ako je pacijent dijete do 5 godina starosti, trudnica, ako ima nekih drugih zdravstvenih problema ili pati od poremećaja respiratornog sistema koji zahtijeva hitnu njegu.
Početkom juna WHO i US FDA su priznali da je novi laboratorijski test korišten za identificiranje potencijalno smrtonosnog virusa H1N1 samo 90% tačan, te da nove rRT-PCR brze metode ispitivanja pokazuju samo 'moguće pozitivan' a ne i 'definitivno pozitivan' rezultat za H1N1 influencu. Kako se ovi testovi trenutno koriste u Australiji, iz izvještaja se može naslutiti da je nekim australijancima pogrešno dijagnosticirana svinjska gripa, dok su drugi koji su stvarno oboljeli poslani kući s negativnim rezultatom.
Historijski kontekst gripe A
Procjenjuje se da influenca (gripa) godišnje utječe na 5-15% svjetske populacije. Iako se u većini slučajeva radi o blažim oblicima influence, to još uvijek izaziva ozbiljne bolesti kod 3-5 miliona ljudi, a oko 250000-500000 smrtnih slučajeva u svijetu. U industrijaliziranim zemljama teže bolesti i smrt se javljaju uglavnom kod visokorizičnih populacija kao što su dojenčad, stariji ljudi i pacijenti sa hroničnim oboljenjima.
Pored ovih sezonskih godišnjih gripa, gripa virusa tipa A prouzročila je tri najveće globalne epidemije tokom 20-tog stoljeća: španjolska gripa 1918., azijska gripa 1957 i Hong Kong gripa 1968-1969.godine. Ove pandemije su prouzrokovane tipovima virusa A koji su doživjeli značajne genetske mutacije i za koje populacija ne posjeduje značajan imunitet.
Tokom proteklog stoljeća u još nekoliko navrata je prijetilo izbijanje pandemije, uključujući pseudo-pandemiju 1947., izbijanje svinjske gripe 1976. i rusku gripu 1977.godine, a uzročnik je u svim slučajevima bio virus podtipa H1N1.
Nivo pripravnosti u svijetu je povećan još od epidemije SARS-a u jugoistočnoj Aziji, a još je ojačan zbog velikog stepena smrtnosti usljed ptičje gripe H5N1, iako tipovi virusa koji trenutno preovladavaju imaju ograničenu sposobnost prenošenja s čovjeka na čovjeka.
Osobe koje su odbolovale gripu 1957.godine već imaju odredjeni nivo imuniteta na virus nove gripe. 20.maja 2009.godine u New York Times-u je objavljen članak o testovima krvi koji su pokazali da krv starijih ljudi sadrži antitijela koja napadaju novi virus H1N1, što je potvrdio dr.Daniel Jernigan, šef epidemiologije Centara za kontrolu i prevenciju bolesti. Međutim, to ne znači da su svi ljudi iznad 52 godine starosti imuni jer su neki amerikanci i meksikanci koji su podlegli zbog nove svinjske gripe bili i stariji.
Početak epidemije svinjske gripe
Nije poznato gdje je virus svinjske gripe nastao. Na osnovu analiza može se zaključiti da je podtip H1N1, odgovoran za trenutnu pandemiju, nastao oko septembra 2008. i kružio među ljudima nekoliko mjeseci prije nego što su identificirani prvi slučajevi zaraze novim virusom svinjske gripe.
Svinjska gripa u Meksiku
Prvi slučaj pronalaska virusa svinjske gripe prijavljen je kod dvoje američke djece u martu 2009., ali zdravstveni dužnosnici tvrde da su prve osobe zaražene u Meksiku još u januaru ove godine. Zaraza je prvi put izbila u Mexico City-ju sredinom marta 2009.
Početkom aprila u Meksiku je zabilježen ogroman broj pacijenata sa ozbiljnim respiratornim oboljenjima i nekoliko smrtnih slučajeva. Počeli su slati uzorke u Kanadu i SAD, tražeći pomoć u otkrivanju genotipa virusa.
Sekretar zdravstva Jose Angel Cordova potvrdio je da je četverogodišnji dječak bio dio izbijanja epidemije gripe u državi Verakruz koje je počelo u februaru ove godine. Stanovnici grada Perote u to vrijeme su bili zabrinuti da su se susreli sa novim agresivnim virusom gripe i javnost je protestovala protiv farmi svinja koje je krivila za novo oboljenje.
Tek nakon što je u američkim laboratorijama potvrđena epidemija svinjske gripe, meksičke vlasti su poslale dječakov uzorak na testiranje i pokazalo se da je pozitivan na virus H1N1. Dok je bilo nagađanja da je epidemija počela na farmi svinja u Verakruzu, vlasnici su izjavili da nijedna testirana svinja nije bila pozitivna na ovaj virus.
Nakon što je epidemija službeno objavljena, Meksiko je odmah zatražio materijalnu pomoć od SAD-a i blisko je sarađivao sa CDC i Kanadom kojima je slao sumnjive uzorke na testiranje. Ubrzo nakon toga CDC je pomogao da se u Meksiku izgradi laboratorija kako bi se brže dijagnosticirala svinjska gripa kod inficiranih. Kako je izjavio jedan komentator: ''u središtu rastuće histerije, odgovor Meksika i Sjedinjenih Američkih Država bio je gotovo savršen primjer saradnje i partnerstva...''. U roku od nekoliko dana Mexico City je zatvoren, a neke zemlje su naglo otkazale sve letove za Meksiko, dok su druge obustavile i svaki vid trgovine s ovom zemljom.
Iako su mnogi u SAD pozivali na zatvaranje granice kako bi se spriječilo širenje gripe, predsjednik Obama je odbacio tu ideju, a sekretar državne sigurnosti Janet Napolitano je izjavila da je to besmisleno s obzirom da je virus već prešao u SAD, i da bi eventualno zatvaranje granice samo nanijelo ogromnu štetu ekonomiji obje države.
Kako se svinjska gripa širila diljem Meksika i SAD, naučnici su se trudili da shvate zašto je tako velika smrtnost u Meksiku dok su infekcije u SAD i Kanadi relativno blage i nisu naročito opasne u poređenju sa sezonskom gripom. ''Ako se nastavi ovako'', pisao je Washington Post, ''to bi moglo pomoći da se objasni misteriozno velika smrtnost u Meksiku''. List je naveo da je ''moguće da je Meksiko već imao stotine, hiljade pa možda čak i milione slučajeva zaraze virusom H1N1, ali da su svi osim onih najtežih ostali skriveni u sjeni postojećih oboljenja prenaseljene populacije''.
Dodali su ''da je činjenica da je većina zaraženih pacijenata iz drugih zemalja nedavno bila u Meksiku – ili u direktnom kontaktu sa nekim ko je tamo boravio – indirektan dokaz da se u ovoj zemlji epidemija svinjske gripe neprimijećeno širila već mjesecima. Studija objavljena 11.maja 2009. godine u časopisu Science procijenila je da je sam Meksiko imao oko 23000 pacijenata oboljelih od svinjske gripe do 23.aprila 2009, dana kada je proglašena epidemija.
Dok su se stručnjaci borili da objasne zašto se toliki broj smrti desio na početku u Meksiku i nigdje drugo, CDC je 1.maja predložio jednostavno objašnjenje: ''postoji veliki broj oboljelih u Meksiku, većinom su u pitanju blaži oblici, ali samo su oni teži viđeni do sada''. Navedeno je da je fokus uglavnom stavljen na pacijente sa težim oboljenjima koji su potražili pomoć u bolnicama, i da je moguće da postoji ogroman broj neotkrivenih slučajeva zaraze, što bi moglo objasniti i
mnogo veću stopu smrtnosti u Meksiku.
Drugi stručnjaci su se složili: ''Središnje pitanje na koje bi svaki epidemiolog u svijetu želio znati odgovor jeste koliko je blažih slučajeva zaraze bilo u Meksiku'', izjavio je u jednom intervjuu dr.Martin Cetron, direktor globalne migracije i karantena u Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti. ''Mi možda samo gledamo jedan vrh na santi leda, što nam daje iskrivljenu početnu sliku i pogrešne procjene vezane za procenat smrtnosti'', izjavio je dr.Cetron, dodajući da je moguće da postoje desetine hiljada neprijavljenih blažih slučajeva infekcijom nove gripe, što bi značajno umanjilo procenat smrtnosti, i kako se svinjska gripa širi broj ljudi koji se ozbiljno razbole ostao bi relativno mali.
Svinjska gripa u SAD-u
Virus nove svinjske gripe je prvi put zabilježen kod dvoje djece, od kojih nijedno nije bilo u kontaktu sa svinjama. Virus je identificiran od strane CDC 14.aprila 2009.godine u San Diegu, Kalifornija, i nekoliko dana kasnije u obližnjem Imperial okrugu, Kalifornija.
Slični postovi:


